Na suđenjima pred Haškim tribunalom su prikupljene činjenice o sukobima na području bivše Jugoslavije 1990-tih tako da, na temelju te građe, povijesničari sada mogu ispisivati povijest, rekao je Mire Mladenovski, makedonski profesor povijesti, u uvodnom izlaganju na webinaru na temu Kako u nastavi povijesti primijeniti arhivsku građu s ICTY-a i drugih sudova.
Webinar, treći u seriji Razoružavanje povijesti što ih zajednički organiziraju SENSE Centar za tranzicijsku pravdu i Hrvatska udruga nastavnika povijesti (HUNP), okupio je tridesetak nastavnika povijesti iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Mladenovski, predsjednik makedonske udruge povijesničara (ANIM) i nekadašnji predsjednik Europske udruge nastavnika povijesti (EUROCLIO), ističe da se u poučavanju povijesti često govori samo o ratu i miru, a zanemaruju se važni procesi koji se odvijaju između - mirovni sporazumi, uspostava povjerenja i potom pravde, koji će voditi ka pomirenju, iscijeljenju i na kraju miru. "U radu s učenicima bi se trebalo koncentrirati na taj proces tranzicijske pravde. Nastavnici često kažu da za to nemaju vremena, ali zato neki drugi imaju vremena i 'obrađuju' te teme na svoj način, pa kao rezultat vidimo mlade ljude kako crtaju murale ratnim zločincima", upozorava Mladenovski.
SENSE je sudionicima prikazao kratki film Čas istorije o tome kako su razni haški optuženici na suđenjima iznosili svoje proizvoljne interpretacije događaja iz 1990-tih, dok suci i istražitelji Tribunala ističu da je njihova misija da načine zapis o tome što se dogodilo, a na akademicima, povjesničarima i javnosti je odgovornost da to prouče i pišu povijest.
"Istina je izložena kroz proces suđenja", rekao je Mladenovski.
Sudionici webinara su potom diskutirali o tome s kakvim se izazovima susreću u predavanju i pisanju udžbenika povijesti. U Srbiji su bili izloženi napadima tabloida jer su sudjelovali na seminaru Mehanizma za međunarodna tribunale o korištenju građe Haškog tribunala. Mladenovski je primijetio da u njegovoj zemlji već 17 godina nije napisan novi, suvremeniji udžbenik povijesti. Bojana Dujović Blagojević iz Bosne i Hercegovine istaknula je da je problem i u nastavnicima koji nisu dovoljno zainteresirani da unaprijede nastavu povijesti i da naprave otklon od narativa koje serviraju vlasti, a često to ne čine da si ne bi ugrozili egzistenciju.
Idući webinar iz ove serije predviđen je za proljeće 2022.